Neočekivani potez Moskve iznenadio europske susjede

Prema ruskoj državnoj novinskoj agenciji Tass, ruskom Ministarstvu vanjskih poslova naloženo je da službeno obavijesti sve tri zemlje o toj odluci.

„Privremeno se od 1. srpnja 2026. obustavlja promet osoba, vozila, robe i tereta preko željezničkih graničnih prijelaza na pojedinim dijelovima državne granice Ruske Federacije, prema popisu u prilogu“, stoji u uredbi, prenosi Kyiv Post.

Sedam prijelaza obuhvaćeno odlukom

Pet zatvorenih prijelaza nalazi se na rusko-finskoj granici, navodi Big Kyiv:

• Vyborg u Lenjingradskoj oblasti,
• Vjartsilja u Kareliji,
• Ljutja u Kareliji,
• Sankt Peterburg–Finljandski u Sankt Peterburgu,
• Svetogorsk u Lenjingradskoj oblasti.

Preostala dva prijelaza su:

• Pečori-Pskovski u Pskovskoj oblasti na granici s Estonijom,
• Pitalovo, također u Pskovskoj oblasti, na granici s Latvijom.

Zatvaranjem se prekidaju neke od rijetkih preostalih izravnih kopnenih prometnih veza između Rusije i njezinih susjeda iz Europske unije na tom dijelu granice.

Dio šireg zaoštravanja napetosti na istočnom krilu NATO-a

Napetosti na ruskoj sjeverozapadnoj granici s Finskom i baltičkim državama rastu otkako su Finska i Švedska pristupile NATO-u 2023. odnosno 2024. godine. Sve tri zemlje sve češće upozoravaju na ruske vojne aktivnosti i hibridne prijetnje u blizini svog teritorija.

Švedska je upozorila da Rusija i dalje predstavlja dugoročnu prijetnju NATO-u. Šef švedske vojne obavještajne službe Thomas Nilsson izjavio je da Moskva već proširuje vojnu infrastrukturu uz istočnu granicu Saveza te bi te planove mogla provesti kada obnovi resurse potrošene u ratu u Ukrajini.

U travnju je Rusija zaprijetila odmazdom baltičkim državama, optužujući ih da dopuštaju ukrajinskim dronovima prolazak kroz svoj zračni prostor.

U svibnju je ruski dron tijekom noćnih napada na Ukrajinu ušao u zračni prostor Rumunjske, članice NATO-a, te se srušio na stambenu zgradu u gradu Galațiju, izazvavši požar i ozlijedivši dvije osobe.

Jačanje obrane granica

U sklopu šireg jačanja granične obrane Latvija je počela postavljati betonske protutenkovske zapreke, poznate kao „zmajevi zubi“, uz granicu s Rusijom u okviru zajedničke Baltičke obrambene linije, a slične prepreke postavlja i Estonija.

Ukrajina je u međuvremenu također postavila „zmajeve zube“ duž granice s Bjelorusijom u Černihivskoj oblasti, zajedno sa žičanim preprekama i proširenim sustavom rovova.

Estonija je nedavno u Tallinnu postavila i prvo modularno javno sklonište od armiranog betona kako bi povećala zaštitu civila nakon sve češćih ulazaka ruskih dronova u zračni prostor država članica NATO-a.